Zašto se u TK zasijalo manje pšenice iako je poticaj 1.200 KM po hektaru?

Iako su poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu za hektar zasijane pšenice tokom jesenje sjetve od države mogli dobiti na ime poticaja i do 1.200 KM, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine zasijano je čak 1.045 hektara manje od planiranog.

Koji su razlozi za odustajanje poljoprivrednika od zasijavanja pšenicom u TK u kojem je 114.102 hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno 49 posto?

– Proizvođači su jednostavno prisiljeni na takav potez, a razloga je mnogo. Tačno je da je zasijano znatno manje površina nego što je to bio plan, pa i u odnosu na prošlu godinu. Klimatske promjene negativno utječu na prinos i to u rasponu od 40 do 60 posto.

Na proljeće imamo obilne padavine, zima je bez snijega. U ovo doba godine trebalo bi da imamo sniježni pokrivač koji je prirodna zaštita površina koje su tokom jeseni uzorane. Istovremeno, snijeg hrani zemlju neophodnom vlagom za proljeće.

Svjedoci smo da je takvih vremenskih prilika sve manje. Također, i bolest ozimnih kultura tjera poljoprivrednike na odustajanje – objašnjava za Faktor Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.

Sve nebrojano su prirodni faktori na koje se nadovezuju oni vjerovatno važniji, ekonomski.

– Teško je, skoro nemoguće, poslovati pozitivno ako sjeme pšenice košta 150 KM za 100 kg, a otkupna cijena kreće se od 30 do 35 feninga. Zabrinjavajuća situacija je i kada je u pitanju proizvodnja mlijeka.

U ovoj godini nije otvorena nijedna nova farma. Naprotiv, imamo niz zatvorenih farmi, jer su veliki troškovi proizvodnje mlijeka. Ljudi posluju u minusu, teško se nositi s tim.

Mali su prinosi kukuruza, a mi poljoprivrednici kažemo kako su ratarstvo i mljekarstvo fabrika pod otvorenim nebom. Strepimo svaki dan – ističe Glibanović.

Naglašava kako federalne i entitetske institucije moraju reagovati kako bi se spasila poljoprivredna proizvodnja u FBiH.

– Vlade Federacije BiH i TK u teškim godinama za poljoprivredu moraju pratiti povećanja cijena stavki koje utječu na troškove proizvodnje. Pogotovo Vlada FBiH mora dobro razradtiti planove kako zadržati ljude, vratiti mlade, podstaći ih da se bave poljoprivredom. Moraju sačiniti kapitalne programe, odvojiti sredstva za kupovinu mehanizacije, izgradnju novih objekata… Možemo stalno imati nove rekordne iznose za poticaje, ali neće biti nikoga da ih koristi.

Dovoljno je navesti podatak da ljudi koji se bave poljoprivredom u BiH u prosjeku imaju 60 godina pa da se zabrinemo za budućnost ove važne privredne grane za svaku državu – upozorava Glibanović.

Faktor


Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *