Četvrtak, 25 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiTuzlanski kantonBh. farmeri su krenuli u sjetvu na kredit, pojedini zatvorili farme

Bh. farmeri su krenuli u sjetvu na kredit, pojedini zatvorili farme

Bosanskohercegovački mljekari još uvijek osjete posljedice teške prošle godine. U aktuelnu proljetnu sjetvu su krenuli na kredit jer raspodjelu novčanih sredstva nisu dočekali, kao ni novac za lanjski četvrti kvartal. Zbog svega toga i ne čudi što su pojedini zatvorili farme.

Proljetni radovi na obradivim površinama farmera su nedavno počeli, a problemi koji su ih pratili prošle godine, sada su ponovo evidentni. Repromaterijal ponovo doživljava povećanje cijena, izuzev mineralnog đubriva koje je danas nešto jeftinije u odnosu na ranije periode. Također, nedostaje im i kabaste hrane za prehranu stočnih grla.

Na sve ovo, kao veliki problem farmeri navode neispunjavanje obaveza koje prema njima ima Federacija BiH jer im se duguje novac za podsticaje u četvrtom kvartalu prošle godine, a nacrt programa za isplate u ovoj godini još nije doživio svoju implementaciju.

“Naši farmeri su imali izuzetno tešku prošlu godinu, a sav novac koji su dobijali koristili su za kupovinu kabaste stočne hrane, kako bi na farmama ostavili muzna grla. Nažalost, neki su ih morali prodavati kako bi koliko-toliko održali opstanak. Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, mljekarstvo kao oblast je veoma upitno”, upozorava predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović.

Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)
Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)

Navodi da su farmeri na nivou cijele Federacije BiH iscrpljeni.

“Mi se trenutno moramo zadužiti u bankama, mljekarama ili poljoprivrednim apotekama, kako bismo ostvarili, odnosno nabavili sjemena, gorivo, gnojivo i ostali repromaterijal. Na takav način obavljamo sjetvu jer znamo da poljoprivreda ima agrarne rokove, a ako ih ne budemo pratili, posljedice ćemo imati na prinosima silažnog kukuruza i ostalih kultura koje koristimo u proizvodnji mlijeka i prehrani stočnih grla”, naglašava Glibanović.

Kao prijeku potrebu farmeri u Tuzlanskom kantonu vide isplatu podsticaja sa tog nivoa, jer bi dobiveni novac iskoristili za kvalitetniju proljetnu sjetvu. Ona, kako navode proizvođači mlijeka, kao takva mora biti zbog najava izuzetno toplog ljeta.

“Kada je riječ o kantonu, mi smo isplaćeni za 2022. godinu, ali smo trebali razgovarati za ovu. Do toga nije došlo jer nemamo resornog ministra, ali donijeli smo zaključak po kojem ćemo zatražiti sastanak hitnog karaktera sa kantonalnim premijerom. Oni nam moraju izaći u susret i isplatiti novac, kako bismo čim prije krenuli u kvalitetnu sjetvu”, ističe Glibanović.

U ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može reći da se loše ekonomske prilike po farmere neće odraziti ni na stanovništvo, u kontekstu poskupljenja mlijeka.

“Naši otkupljivači ovoga mjeseca su stali sa povećanjem cijena mlijeka, a mi sada ne znamo da li će se ona povećavati ili padati u narednom periodu. Na našim farmama otkupna cijena po litru mlijeka se kreće od 80 feninga do jedne marke, u zavisnosti od proizvedene količine i kvaliteta”, kaže Glibanović.

Tuzlanski kanton ranije je slovio za lidera u proizvodnji mlijeka u Bosni i Hercegovini, međutim, loše politike koje su vođene dovele su do toga da je ova regija danas spala na drugo mjesto.

Trenutno je registrovano okvirno 1.350 gazdinstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, direktno u obrt je uključeno 350 farmi sa osam i po hiljada stočnih grla i one u toku kalendarske godine proizvedu približno 28 miliona litara mlijeka.

Teška višegodišnja situacija odrazila se na pad broja grla i smanjenu proizvodnju mlijeka. Određeni farmeri su također zatvorili svoje farme, a pojedini trenutno razmišljaju o tome.

Neizvjesna sudbina je i za Halila Serdarevića iz Kalesije, koji dugi niz godina proizvodi kravlje mlijeko. Trenutno ima 22 stočna grla, a u proljetnoj sjetvi na 12 hektara obradive površine primat je stavio na proizvodnju kabaste hrane. Ističe da se supruzi i njemu sa federalnog nivoa duguje okvirno sedam i po hiljada maraka.

“Tome sam se morao posvetiti kako bih prehranio stoku, jer sam prošle godine imao veliki manjak kabaste hrane i silaže. Nažalost, imam naznake da će u Kalesiji u dogledno vrijeme biti zatvoreno nekoliko velikih farmi jer nemaju dovoljno hrane, niti radne snage”, kaže Serdarević, koji dnevno proizvode između 200 i 300 litara mlijeka.

Halil Serdarević (Foto: A. K./Klix.ba)
Halil Serdarević (Foto: A. K./Klix.ba)

Ništa bolja situacija nije ni na farmi Merima Zenunovića iz Živinica, a na kojoj se nalazi 25 muznih grla.

“Kada bismo na vrijeme dobili isplatu novca iz četvrtog kvartala, to bi riješilo naše brojne probleme. Situacija je veoma teška, posebno zbog posljedica od prošle godine. Potrudit ću se da ne smanjim sjetvu jer ukoliko bih to učinio, morao bih smanjiti i broj grla, što nikako ne bi bilo dobro”, navodi Zenunović.

Merim Zenunović (Foto: A. K./Klix.ba)
Merim Zenunović (Foto: A. K./Klix.ba)

Naši sagovornici na kraju su izrazili nadu da će nadležni konačno prrpoznati veličinu problema u kojem se nalazi mljekarstvo. U suprotnom, posljedice će osjetiti svi u društvenom lancu.

(Klix)

VEZANE VIJESTI
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img

POPULARNO