Petak, 29 Marta, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiKalesijaOpćinsko vijeće Kalesija usvojilo Plan proljetne sjetve za 2023.godinu

Općinsko vijeće Kalesija usvojilo Plan proljetne sjetve za 2023.godinu

Rukovodeći se statističkim podacima (www.statistika.ba) prema popisu iz 2013. godine na području općina Kalesija ima 33.053 stanovnika, odnosno 9.781 domaćinstvo sa prosjekom od 3,4 člana/domaćinstvu, naseljenih u 28 naselja ( 1 urbano i 27 ruralnih).

Poljoprivredno zemljište u skladu sa Prostornim planom Općine Kalesija obuhvata površinu od 10.610,25 ha čija je namjena utvrđena na osnovu karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Navedena površina poljoprivrednog zemljišta sastoji se od cca 10.000,00 ha obradive površine (oranice i bašte, voćnjaci i livade) i cca 600,00 ha pašnjaka, tritaca i bara. Od ukupne obradive površine na oranice i bašte se odnosi 57,00% dok preostalih 43,00 % se odnosi na voćnjake i livade.

Planiranje proljetne sjetve za 2023. godinu temelji se na tri osnovna pokazatelja, a to su:

  1. površina poljoprivrednog zemljišta
  2. broj stanovnika/domaćinstava na području općine Kalesija
  3. broj grla (stočni fond) na području općine Kalesija

Posmatrajući površinu poljoprivrednog zemljišta, koja se sastoji od Sprečkog polja i privatnih parcela zaključuje se da se obrađuje veliki procent poljoprivrednog zemljišta. Naime, od ukupne površine Sprečkog polja, koja iznosi 2.050,00 ha, dodijeljeno je u zakup 1.882,30 ha što je 91,82 % od ukupne površine kao i veliki procenat privatnih parcela temeljen na prijavama za 2023. godinu kao i manjim površinama parcela koje se ne prijavljuju u RPG kod nadležne Općinske službe.

Po evidencijama Službe za privredu i budžet, u 2023. godini, za obrađivanje poljoprivrednog zemljišta je prijavljena ukupna površina od 2.647,50 ha. S obzirom da je poljoprivredna proizvodnja i dalje u određenoj mjeri organizovana na manjim parcelama u privatnom posjedu, dosadašnje analize pokazuju, a na bazi kriterija za opravdanost prijavljivanja obradive površine nadležnoj Službi, da je prijavljena površina oko 40,00 % od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta koja se obrađuje.

Od ukupnog broja naseljenih mjesta, 27 je ruralnih u kojima se veliki procent domaćinstava bavi poljoprivrednom proizvodnjom, uglavnom na manjim parcelama-površinama koje su u privatnom vlasništvu. Također, posmatrajući promjene na tržištu, uslovljene prije svega ratom u Ukrajini, pretpostavka je da će u narednom periodu doći do povećanja obima poljoprivredne proizvodnje na području općine.

Ipak, kada posmatramo broj stanovnika/broja domaćinstava moramo imati na umu da se određeni procent stanovnika uopće ne bavi niti jednim vidom poljoprivredne proizvodnje kao i pokazatelje da je posljednjih nekoliko godina tendencija odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine, pa tako i iz naše općine, u zemlje Evropske unije.

Prikupljeni podaci pokazuju da se oko 20,00 % domaćinstava uopće ne bavi poljoprivrednom proizvodnjom a da je prema statističkim podacima nešto više od 4,00% stanovništva odselilo sa područja naše općine.

Iz naprijed navedenog proizilazi da se oko 75,00% domaćinstava bavi poljoprivrednom proizvodnjom, što iznosi 7.335 domaćinstava, odnosno oko 24.939,00 stanovnika.

Uzimajući broj grla kao pokazatelj neophodan za planiranje proljetne sjetve, prije svega, uzet je u obzir broj prijavljenih grla za poticaj što i čini izrazito veliki procent u ukupnom broj grla koja se nalaze u vlasništvu poljoprivrednih proizvođača na području Općine Kalesija.

Dostavljene prijave, za 2023. godinu, Službi za privredu i budžet, pokazuju sljedeće stanje broja grla:

  • Krave                                                  3.352 grla
  • Junice                                                  1.437 grla
  • Sistem krava-tele                                     75 grla
  • Tov junadi                                              487 grla
  • Rasplodne ovce                                  2.877 grla
  • Proizvodnja pilećeg mesa           1.264.000 kljun

Iz predhodno navedenih informacija, kao i drugih analiza, u niže prezentiranoj tabeli su navedene površine određenih poljoprivrednih kultura koje se planiraju zasijati na području naše općine, u toku 2023. godine:

R.br.Sjetvena strukturaPlanirana površina u 2023. godini (ha)
(1)(2)(3)
1.Ječam jari9,00
2.Zob jara10,00
3.Kukuruz za silažu2.580,00
4.Kukuruz za zrno2.300,00
5.Djetelina110,00
6.Lucerka165,00
7.DTS200,00
8.Krompir780,00
9.Grah55,00
10.Luk crni65,00
11.Luk bijeli11,00
12.Kupus10,00
13.Paradajz55,00
14.Paprika55,00
15.Krastavac80,00
16.Soja30,00
17.Ostalo povrće40,00
18.Ostalo krmno bilje40,00
   
 Ukupno6.595,00

Tabela 2 – Plan proljetne sjetve za 2023. godinu

            U nastavku su ukratko obrazloženi načini izračunavanja sjetvenih površina za navedene kulture u 2023.godini a koji se odnose na tri osnovna pokazatelja koja su ranije navedena.

Površina poljoprivrednog zemljišta, po prijavama za poticaje iznosi 2.647,50 ha što je za 201,50 ha ili 8,24% više nego u 2022. godini.

Površina ukupnog poljoprivrednog zemljišta nije iskorištena u potpunosti, bilo zbog nekvalitenog zemljišta, nepristupačnosti zemljištu, neriješenih imovinskih odnosa i sl. i procenat takvog, neiskorištenog, zemljišta po procjenama je oko 30,00% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na području općine Kalesija.

Broj stanovnika, odnosno domaćinstava je korišten u najvećoj mjeri za procjenu obradivih površina koje se odnose na sjetvene strukture koje se uglavnom proizvode u domaćinstvima za vlastitu upotrebu ili lokalno tržište, kao što su krompir, grah, luk, paradajz i sl.

Kako je predhodno i utvrđeno imamo oko 7.335 domaćinstava koja se u većoj ili manjoj mjeri bave poljoprivrednom proizvodnjom te ukoliko polazimo od činjenice da u prosjeku svako domaćinstvo zasije oko 70,00 m2 određene vrste povrća dolazimo do podatka da je prosječna površina zemljišta za sijanje povrtnog bilja, po domaćinstvu, 51,35 ha.

Kada je u pitanju broj grla kao pokazatelj za Plan proljetne sjetve u 2023. godini, osnov za izračunavanje planiranih površina je bio faktor koji pokazuje koja površina zemljišta je neophodna za ishranu pojedinih vrsta stoke. Na osnovu tih faktora predviđene su određene površine i to za one kulture koje se uglavnom koriste za ishranu stočnog fonda a broj grla koji se koristio u izračunavanju je broj koji su poljoprivredni proizvođači prijavili kod nadležne Službe.

Ukupna površina predviđena na osnovu prijavljenog broja grla je sljedeća:

R.br.NazivBroj grlaFaktor (ha/grlu)Površina (ha)
(1)(2)(3)(4)(5) = 3×4
1.Krave3.3521,003.352,00
2.Junice1.4370,701.005,90
3.Sistem krava-tele750,7556,25
4.Tov junadi4870,50243,50
5.Rasplodne ovce2.8770,15431,55
6.Proizvodnja pilećeg mesa1.264.0000,0007884,80
 Ukupno:  5.974,00

Iz prezentiranog izračunavanja površine poljoprivrednog zemljišta planirane za proljetnu sjetvu zaključuje se da je ukupna planirana površina manja za 621,00 ha ili 9,40% što je i opravdano imajući u vidu činjenicu da znatan dio domaćinstava/poljoprivrednih proizvođača ne ispunjavaju propisane kriterije za poticaje i iz tih razlog ne prijavljuju grla koja posjeduju.

  1. PLAN POTREBNIH REPROMATERIJALA ZA PROLJETNU SJETVU

Proljetna sjetva je jedan od najopsežnijih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji te zahtijeva maksimalan angažman sredstava, ljudi i strojeva. Nastojeći da predstojeća sjetva bude što kvalitetnija, uvažavajući agrotehničke rokove i pripreme za proljetne radove u poljoprivredi neophodna je pomoć državnih institucija, prije svega iz razloga povećanja cijena repromaterijala.

Da bi realizacija Plana proljetrne sjetve za 2023. godinu bila uspješna potrebno je obezbjediti dovoljne količine repromaterijala/sjemena utvrđene na bazi planskih površina sjetvenih struktura na području općine Kalesija a što je prikazano u narednoj tabeli:

R.br.Vrsta repromaterijala i sjemenaSjetvene površine (ha)Utrošak sjemena i repromaterijala  na 1 haUkupna količina sjemena i repromaterijalaCijena po jedinici mjereUkupno (KM)
(1)(2)(3)(4)(5) = 3×4(6)(7) = 5×6
1.Kukuruz4.880,0020,0097.600,009,00878.400,00
2.Zob i ječam19,00150,002.850,001,654.702,50
3.Krmno bilje515,0030,0015.450,008,50131.325,00
4.Krompir780,002.500,001.950.000,001,603.120.000,00
5.Grah55,00150,008.250,007,0057.750,00
6.Crni luk65,00600,0039.000,004,50175.500,00
7.Bijeli luk11,00350,003.850,0010,0038.500,00
8.Ostalo povrće270,003,00810,00300,00243.000,00
      4.649.177,50
9.NPK đubrivo6.595,00300,001.978.500,002,003.957.000,00
10.KAN 27%6.595,00150,00989.250,002,001.978.500,00
11.Dizel gorivo6.595,0050,00329.750,002,86943.085,00
12.Ulje i mazivo6.595,004,0026.380,006,00158.280,00
13.Herbicidi2.110,003,006.330,0022,00139.260,00
14.Insekticidi2.110,002,004.220,0045,00189.900,00
15.Fungicidi2.110,002,004.220,0030,00126.600,00
      7.492.625,00
 Ukupno:    12.141.802,50

Tabela 3 – Pregled neophodnih novčanih sredstava za proljetnu sjetvu 2023. Godine

Iz prezentiranih podataka u Tabeli 3 je vidljivo da su za obezbjeđenje neophodnih količina repromaterijala/sjemena potrebna sredstva u iznosu od 12.141.802,50 KM.

Podrška uspješnoj realizaciji proljetne sjetve može se ogledati i kroz aktivnosti vezane za ispunjavanje određenih preduslove kao što su:

  • Obezbijediti kvalitetno sjeme i sadni materijal sa odgovarajućim porijeklom, certifikatom, fitopatološkim uvjerenjem i sortnoj čistoći.
  • Obezbijediti ostale repromaterijale za sjetvu (mineralna đubriva, zaštitna sredstva, gorivo i mazivo)
  • Iznaći novčana sredstva za proljetnu sjetvu i plasirati ih putem grantova ili kredita uz odgovarajuću kamatnu stopu i povoljan grace period.
  • Blagovremeno obezbijediti neophodne rezervne dijelove za mehanizaciju (traktori i priključna oruđa), po planu nabavki kod poljoprivrednih proizvođača.
  • Maksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa kako bi se proizvelo što više zdrave hrane.
  • Izvršiti sjetvu u optimalnim agrotehničkim rokovima
  • Organizovati otkup tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda
  1. OČEKIVANA PROIZVODNJA/PRINOS OD PROLJETNE SJETVE U 2023. GODINI

Uvažavajući sve naprijed navedeno, očekivana proizvodnja, odnosno prinos žitarica, povrtnog i krmnog bilja od planirane proljetne sjetve u 2023. godini navedena je u niže prezentiranoj tabeli kao prosječan prinos određenih sjetvenih struktura izraženih u tonama (t) po jednom hektaru (ha).

R.br.Sjetvena strukturaPlanirana površina u 2023. godini (ha)Prosječan prinos (t/ha)Ukupna proizvodnja/ prinos (t)
(1)(2)(3)(4)(5) = 3×4
1.Ječam jari9,003,6032,40
2.Zob jara10,003,2032,00
3.Kukuruz za silažu2.580,005,0012.900,00
4.Kukuruz za zrno2.300,005,0011.500,00
5.Krompir780,008,006.240,00
6.Grah55,001,8099,00
7.Luk crni65,006,00390,00
8.Luk bijeli11,002,5027,50
9.Kupus10,0012,00120,00
10.Paradajz55,006,00330,00
11.Paprika55,005,00275,00
12.Krastavac80,007,00560,00
13.Ostalo krmno bilje585,004,002.340,00
     
 Ukupno6.595,00  

 Realizaciju Plana proljetne sjetve u 2023. godini će pratiti Služba za privredu i budžet.

VEZANE VIJESTI
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img

POPULARNO