Ponedjeljak, 22 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiBiHŠta je suština tehničkih izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt?

Šta je suština tehničkih izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt?

Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt trebale bi smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina.

To podrazumijeva biometrijsku identifikaciju svakog birača, odnosno da će građani prilikom izlaska na birališta osim lične karte biti identifikovani na osnovu biometrijskih parametara.

“Veća transparentnost pri registraciji birača, pogotovo kada su u pitanju osobe koje glasaju u odsustvu i izbjeglice, ali i provjere ispravnosti registra birača”, navodi se u objavi odluke na web stranici Kancelarije visokog predstavnika u BiH, 26. marta.

Schmidt je pojasnio da je ključno da na izborima glasaju samo oni koji na to imaju pravo, te da glasaju samo jednom.

Na svim dosadašnjim izborima u BH na biralištima je bila dovoljna lična karta, zbog čega su se događale manipulacije.

Centralna izborna komisija BiH je nadležnim tužilaštvima, zbog brojnih nepravilnosti u izbornom procesu, podnijela 255 prijava nakon lokalnih izbora 2020. godine, prema zvaničnom izvještaju.

Šta znači skeniranje listića?

Schmidt je pojasnio da Bosna i Hercegovina još uvijek nije dovoljno tehnički napredna da uvede elektronsko glasanje, zbog čega će listići na lokalnim izborima u oktobru 2024. ostati papirni.

Međutim, svaki listić će, kako je rekao, biti elektronski skeniran nakon glasanja, čime će biti spriječena bilo kakva manipulacija.

Kako je pojasnio, tako će biti onemogućene naknadne promjene glasačkih listića ili njihovo nestajanje iz kutija.

“Transparentnije i sigurnije odvijanje izbora od početka do kraja, što podrazumijeva, između ostalog, i elektronsku identifikaciju birača, video-nadzor, kao i elektronsko prebrojavanje glasova”, navodi se u odluci.

To će biti “pilot projekat na ograničenom broju birališta”.

Profesionalizacija biračkih odbora

Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora, koje je Centralna izborna komisija BiH ranije označila kao jednu od “najslabijih karika u izbornom procesu”.

Inače, među prijavama Centralne izborne komisije BiH nakon lokalnih izbora 2020. godine nalaze se i one protiv 647 članova biračkih odbora u Mostaru, Doboju, Srebrenici i Novom Gradu.

Pojašnjeno je da neće moći biti izabrane u komisijama oni koji su bili ili jesu kandidati političkih partija na izborima za bilo koji nivo vlasti.

Članovi biračkih odbora će prije preuzimanja dužnosti biti obavezni i da polažu zakletvu.

“Ovim se zaklinjem da ću vjerno, savjesno i nepristrasno obavljati dodijeljene mi dužnosti i provoditi i čuvati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine”, su riječi zakletve.

Zabrana kandidovanja osuđenicima za ratne zločine

U odluci se navodi i da će biti zabranjeno osuđenicima za ratne zločine da se kandiduju na lokalnim izborima u oktobru ili obnašaju bilo kakvu izabranu, imenovanu ili drugu poziciju.

To se odnosi na sve, bez obzira da li su osuđeni na Haškom sudu ili pred domaćim sudovima.

Izborna kampanja

Schmidt je najavio i “novi komplet pravila za izbornu kampanju”.

To bi trebalo dodatno smanjiti mogućnost političkih partija da manipulišu biračima i donijeti strožije kazne za preuranjenu predizbornu kampanju.

Pored toga, očekuje se i povećanje transparentnosti finansiranja političkih kampanja i medija.

(Radio Slobodna Evropa)

VEZANE VIJESTI
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img

POPULARNO