Četvrtak, 25 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiBiHSkoro pola iznosa potrošačke košare bh. građani daju za hranu

Skoro pola iznosa potrošačke košare bh. građani daju za hranu

Numbeo, najveća svjetska baza podataka o troškovima života, objavio je listu gradova prema Indeksu troškova života za 2023, a mjerna jedinica je indeks u New Yorku. Na listi koja prikazuje stanje u Evropi, od ukupno 238 gradova, nalaze se i tri grada u Bosni i Hercegovini – Sarajevo na 206. mjestu sa indeksom troškova života od 38,6, Banja Luka na 224. mjestu sa indeksom od 36,6 i Tuzla na 227. mjestu (35,5). Kada se posmatra procjena cijena namirnica, Sarajevo je na 202. mjestu sa indeksom od 32,6, Banja Luka na 216. mjestu (indeks od 31,4), a Tuzla na 226. sa indeksom 30. Baza navodi i da procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane porodice iznose 3.178,2 KM, bez stanarine.

Kontrole nema

Iako su cijene nafte na svjetskom tržištu u padu, a bilježi se i neznatan pad cijena u našoj zemlji, cijene hrane gotovo svakodnevno rastu. Američka EIA predviđa da će cijena sirove nafte brent u prosjeku biti 83 USD po barelu u 2023, što je pad od 18 posto u odnosu na 2022. Prema aplikaciji FMT FBiH, cijena litre dizela D5 u Sarajevu kreće se od 2,81 do 2,96 KM, a 16 benzinskih pumpi bilježi pad cijena, dok 13 njih bilježi porast. Slična situacija je i u Mostaru, s tim da se cijene dizela D5 kreću do 2,91 KM po litru. EU95 u RS-u košta od 2,62 do 2,97 KM po litru. U Evropi je zabilježen i pad cijena prirodnog gasa futures od 15 posto.

Zoran Pavlović, poslovni savjetnik i predsjednik Foruma eksperata za bolju BiH, ističe da je jedan od osnovnih razloga zašto cijene ne padaju činjenica da je svako ko je došao do maksimuma sa cijenom, više-manje na njoj i ostao.

Sa jedne strane imamo ljude koji su u preradi mlijeka, koji mleko plaćaju manje od marke, a u maloprodaji mlijeko košta 2,5 KM. Nikada nije bila tolika razlika, a prosto pitanje je da li je opravdana. Slična situacija je i kod trgovaca, upozorava Pavlović i dodaje da su trgovci i kod zakonom definisanih marži prodavali robu po višim cijenama.

Kao primjer navodi posebno robu koja nije bila u režimu definisanih marži, kao što je bio slučaj sa puterom. Pakovanje putera od 250 grama je sa tri-četiri KM otišlo na devet. Pavlović smatra da je rješenje u većem prisustvu udruženja potrošača i građana koji će tražiti inspekcijske kontrole, a sa druge strane, naglašava da moraju postojati i novi sistemi kontrole. Marin Bago, predsjednik mostarske Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura, ističe da poskupljenjima, bez obzira na smanjenje cijena energenata, svjedočimo već godinama.

(Oslobođenje)

VEZANE VIJESTI
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img

POPULARNO