Ponedjeljak, 17 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiBiHPlaćaju li pacijenti lijekove koje imaju pravo dobiti besplatno?

Plaćaju li pacijenti lijekove koje imaju pravo dobiti besplatno?

Zdravstveni sektor Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim izazovom – protekcionizmom koji ugrožava zdravstvenu dobrobit građana.

Decenijama unazad, pitanje pristupa lijekovima postalo je goruće, ali posljednjih godina situacija je eskalirala u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Unsko-sanskom kantonu i Kantonu 10, gdje građani plaćaju lijekove koji se u drugim kantonima dobivaju na recept – besplatno.

Pod izgovorom zaštite domaćih proizvođača, dostupnost lijekova koji bi potencijalno bili efikasniji ili čak ekonomičniji za pacijente je ograničena. Ova praksa, pod plaštom podrške domaćoj industriji lijekova, ne samo da narušava kvalitetu zdravstvene zaštite već krši i međunarodne standarde.

Izvještaj o napretku BiH ka EU integracijama

To potvrđuje i Izvještaj o napretku BiH prema integraciji u Evropsku uniju iz novembra 2023. godine, u kojem se ovaj problem ocjenjuje kao oblik protekcionizma. No, što je još važnije, ističe se kršenje domaćih zakona, poput Zakona o politici direktnih stranih ulaganja, koji garantuje jednak tretman stranim investitorima.

Ograničavanje prisustva uvoznih generičkih lijekova na esencijalnim listama obrazlaže se ne samo kao podsticaj razvoju domaće farmaceutske industrije, već i kao način smanjenja troškova apoteka. Međutim, ova praksa stavlja interese privatnih apoteka ispred interesa zdravlja građana.

Protekcionizam u zdravstvu

Protekcionizam u zdravstvu

Srž problema je manipulacija esencijalnim listama lijekova u četiri kantona u Federaciji BiH, gdje je suštinski struka izgubila kontrolu nad odabirom lijekova, a na štetu uvoznih generičkih alternativa.

Na primjer, u Kantonu Sarajevo, pravni osnov za takvo djelovanje pronađen je u “Pravilniku o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH”, prema kojem su zdravstveni radnici imali autoritet odabira lijekova na osnovu terapijske prikladnosti za pacijente. Međutim, pravilnik je kasnije dopunjen članom 11. kojim je omogućeno da premijer Kantona ima posljednju riječ u odabiru lijekova koji će biti uvršteni na esencijalnu listu, što nije u skladu s evropskim standardima.

Rezultat ovakvog postupanja je povlačenje više inostranih generičkih proizvođača s tržišta Bosne i Hercegovine, čime su njihovi lijekovi postali nedostupni građanima.

Šta je prioritet?

Ovaj oblik protekcionizma u zdravstvu postavlja ozbiljna pitanja o prioritetima zdravstvenog sistema. Umjesto fokusa na kvalitetu i pristupačnost zdravstvene zaštite za građane, odluke odgovornih su usmjerene ka navodnoj podršci domaćoj industriji lijekova. A, s druge strane pacijenti, umjesto da odgovarajuće lijekove dobiju na recept, primorani su ih kupiti.

Pacijenti ne bi trebali biti samo dio statističke debate dok se svakodnevno bore s manje efikasnim tretmanima ili čak da odustaju od terapija koje bi im mogle pomoći, a sve zbog odluka koje može biti više služe interesima industrije nego samim pacijentima.

U međuvremenu, rasprava o ovom pitanju ne bi smjela izostati iz fokusa javnosti i regulatornih tijela, kako bi se osiguralo pravično i kvalitetno zdravstveno okruženje za sve građane, a stranim investitorima pravo na pristup tržištu.

(Klix)

VEZANE VIJESTI
Reklamespot_img

POPULARNO