Nedjelja, 27 Novembra, 2022
spot_img
NaslovnicaVijestiBiHOčekuje se drastičan pad stanovništva BiH do 2030.godine

Očekuje se drastičan pad stanovništva BiH do 2030.godine

U narednih pet desetljeća Bosnu i Hercegovinu očekuje drastičan pad stanovništva tako da ćemo  2070. godinu dočekati sa milion i po stanovnika, od kojih će 40 posto biti starije od 65 godina!

Pokazalo je ovo istraživanje “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

U istraživanju se takođe navodi da će se u apsolutnom smislu, stanovništvo vjerovatno smanjivati za 33.000-45.000 osoba godišnje tokom perioda 2021-2070.

Nadalje očekuje se da će 2070. godine, ženska populacija Bosne i Hercegovine u prosjeku imati oko 56 godina, a muška populacija oko četiri godine manje. Kao rezultat toga, očekuje se da će 2070. Godine u BiH biti samo oko 680.000 stanovnika produktivne dobi.

“Najveće apsolutno smanjenje vjerovatno će se dogoditi dvije hiljade tridesetih godina, kada bi Bosna i Hercegovina trebala izgubiti, uglavnom kroz migracije i demografsko starenje, oko 350.000 osoba produktivne dobi. Osim toga, njeno radno sposobno stanovništvo će značajno ostarjeti. Udio stanovništva u produktivnoj dobi, koji je bio relativno visok (63,5%) na kraju 2020. godine, trebao bi dosegnuti nešto manje od 50% 2050. godine i dalje se kretati do nezapamćeno niske vrijednosti od oko 43% 2070. godine”, navodi se u istraživanju.

Kada je riječ o broju  djece i adolescenata do navršenih 19 godina života brojke će vjerovatno pasti sa 669.000 u 2020. godini na oko 350.000 nakon prvih 30 godina i na približno 230.000 na kraju prognostičkog razdoblja.

Nadalje u narednih 30 godina bi se kontingent starijih osoba s nešto manje od 600.000 osoba u 2020. godini trebao povećati na preko 820.000 osoba u dobi od 65 I više godina. Nakon 2048. godine očekuje se pad broja starijih osoba u Bosni i Hercegovini. Unatoč tome, njihov udio će vjerovatno kontinuirano rasti sa 17,2% na kraju 2020. godine na gotovo 36% u 2050. i 42% u 2070. godini.

Povećanje broja starijih osoba i smanjenje broja djece i radno sposobnog stanovništva uzrokovaće značajan i kontinuiran rast ostvarenih prava iz penzijskog osiguranja, zdravstvene i socijalne zaštite koja se financiraju iz javnih budžeta.

Konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini je već bio zabilježen u periodu 2014- 2021. godine. U 2014. godini ukupan broj penzionera u Bosni i Hercegovini iznosio je 644.179. Taj se broj tokom posmatranog razdoblja značajno povećao, tako da je na kraju 2021. godine iznosio 702.130. To predstavlja povećanje broja penzionera u ovom razdoblju za 11,8%. S obzirom na povećanje broja penzionera, podjednako su porasli i godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina, odnosno od 27,9%.

Projekcija kretanja broja penzionera za period 2022-2031. godina pokazuje da će se broj penzionera dalje povećavati sa 711.431 u 2022. godini na 807.598 u 2031. godini u srednjoj varijanti.

Istovremeno, očekuje se pad radne snage u Bosni i Hercegovini sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini u njenoj srednjoj varijanti (smanjenje za 92.025 osoba).

Takođe, povećanje zaposlenosti u Bosni i Hercegovini se procjenjuje na 83.667 u narednih 10 godina.  Izdaci za penzije će značajno rasti, ali to neće biti popraćeno značajnijim povećanjem iznosa penzija po glavi stanovnika zbog većeg porasta broja korisnika prava na starosnu penziju, što znači da životni standard penzionera neće biti značajno poboljšan. Projekcija kretanja prosječnih realnih penzija pokazala je da se očekuje rast prosječne penzije sa 408 KM u 2022. godini na 493 KM u 2031. godini u srednjoj varijanti, što predstavlja kumulativni rast od 85 KM!

ZDRAVSTVO

Osim utjecaja demografskih promjena na održivost penzijskog sistema u Bosni i Hercegovini, drugi segment koji će biti pogođen demografskim promjenama je zdravstveni sistem, odnosno finansiranje zdravstvenog sistema. Prema dostupnim statističkim podacima, udio javnih izdataka za zdravstvo je od 2009. do 2019. godine porastao sa 1,54 milijarde KM na 2,24 milijarde KM, što u konačnici predstavlja povećanje udjela javnih izdataka za zdravstvo u ukupnim javnim rashodima sa 14,4% na 16,8%.

Na osnovu prognoze i projekcija kretanja stanovništva za razdoblje 2022-2031, kao i kretanja bruto domaćeg proizvoda, procjenjuje se daljnji porast nivoa realnih javnih izdataka za zdravstvo sa 781,9 KM u 2022. godini na 1.254,4 KM u 2031. godini, što je povećanje od 472,5 KM ili 60,4% godišnje u razdoblju od 10 godina.

OBRAZOVANJE

Posmatrano po sektoru obrazovanja u Bosni i Hercegovini, od 2010. do 2021. godine broj učenika u osnovnim školama smanjen je za 70.805 ili 21,1%, u srednjim školama za 43.353 ili 28,6%, dok je broj studenata smanjen za 40.972 ili 35,5%. Iako je broj učenika i studenata u padu, izdaci za obrazovanje rasli su za sva tri nivoa obrazovanja, a najviše su porasli za osnovno (10,5%) i visoko obrazovanje (14,8%).

Izraženo u brojkama po glavi stanovnika, izdaci po učeniku osnovne škole su od 2016. do 2019. godine porasli sa 2.348 KM na 2.724 KM ili za 16%, izdaci po učeniku srednje škole sa 2.753 KM na 3.216 KM ili za 16,8%, a izdaci po studentu su povećani sa 2.997 KM na 4.242 KM ili za 41,5%. Istovremeno, izdaci po nastavniku osnovne škole povećani su sa 28.029 KM na 31.127 KM ili za 11,1%, izdaci po profesoru srednje škole povećani su sa 27.332 KM na 28.811 KM ili za 5,4%, dok su izdaci po profesoru visokoškolske ustanove porasli sa 31.979 KM na 34.652 KM ili za 8,4%.

Očekuje se da će se broj učenika u osnovnim školama od 2022. do 2031. Godine dodatno smanjiti za 62.084 učenika, odnosno za 23,7%, u srednjim školama za 20.231 učenika ili za 18,7%, a jednako tako i u visokom obrazovanju za 17.525 studenata ili za 20,3%. Prema projekcijama u 2031. godini broj nastavnika u osnovnim školama trebao smanjiti za 5.203 ili za 21,9%, broj profesora u srednjim školama bi se trebao smanjiti za 2.019 ili za 17,1%, a broj profesora visokoškolskih ustanova za 1.302 ili za 18,1%, odnosno, prema procjenama, 8.525 nastavnika i profesora bi mogli postati višak.

Iako će se broj učenika i studenata i dalje smanjivati, procjenjuje se da će ukupni godišnji izdaci za obrazovanje i dalje rasti sa 1,55 milijardi u 2019. godini na 1,93 milijarde u 2030. godini, što predstavlja povećanje od 377,5 miliona KM, odnosno od 24,3%. Gledano po glavi stanovnika, procjenjuje se da će godišnji izdaci po učeniku osnovne škole porasti sa 2.840 KM u 2020. godini na 4.499 KM u 2030. godini ili za 58,4%, izdaci po učeniku srednje škole sa 3.351 KM na 4.931 KM ili za 47,1%, a izdaci po studentu sa 4.293 KM na 6.801 KM ili za 58,4%.

Svim navedenim promjenama, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.

Jedna od preporuka jeste i povećanje produktivnosti radnika u BiH. Također je potrebno izvršiti reformu poreskog sistema u BiH, gdje bi se smanjio jaz između neto i bruto plaća, da radnici dobiju veću neto plaću, te razmisliti u narednom periodu, obzirom da ćemo rapidno ostajati bez radne snage, o liberalizaciji tržišta rada u BiH i uvozu neophodnih radnika iz inostranstva. 

(Buka)

VEZANE VIJESTI
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img

POPULARNO