Četvrtak, 29 Februara, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiBiHČetiri važne promjene kod dvojnog državljanstva u Njemačkoj za one koji nisu...

Četiri važne promjene kod dvojnog državljanstva u Njemačkoj za one koji nisu iz EU

Njemačka vlada je ove srijede (23.8.) predstavila svoj nacrt Zakon o državljanstvu. Njime bi se trebalo olakšati dobijanje dvojnog državljanstva, kao i dodjela državljanstva ljudima koji nisu iz Evropske unije. „Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj”, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Fraeser predstavnicima medija u Berlinu.

Ona kaže da reformu Zakona o državljanstvu treba gledati u kontekstu opće revizije njemačkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmjerena na poticanje dolaska dobro kvalificiranih radnika u Njemačku, čime se želi nadoknaditi veliki manjak radne snage na tržištu rada.

„Moći ćemo privuči najkvalificiranije ljude svijeta samo ako oni u dogledno vrijeme u potpunosti postanu dio našeg društva sa svim demokratskim pravima”, naglasila je Fraezer. Riječ je o reformi koju je započela koalicija lijevog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja je na vlasti od jeseni 2021., piše DW.

U novom zakonu predviđene su sljedeće odredbe:

  • Imigranti koji legalno žive u Njemačkoj moći će podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a ako imaju posebna dostignuća u integraciji to se može svesti na samo tri godine.
  • Djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti njemačko državljanstvo
  • Imigranti stariji od 67 godina moći će polagati usmeni umjesto pismenog testa njemačkog jezika.
  • Bit će dozvoljeno više državljanstava

Ljudi koji žive isključivo od državne pomoći neće imati pravo na njemačko državljanstvo. Ono će biti uskraćeno i ljudima koji su počinili antisemitska, rasistička, ksenofobična ili druga difamirajuća kaznena djela za koja se smatra da su „nepomirljiva s privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka”.

O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi stupiti na snagu ove jeseni.

Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da oko 14 posto stanovništva nema njemački pasoš. To je nešto više od 12 miliona ljudi. Njih pet miliona već najmanje deset godina žive u zemlji. U 2022. zahtjev za njemačko državljanstvo podnijelo je 168.545 ljudi, što je bilo ispod prosjeka Evropske unije.

Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo moguće samo za državljane Evropske unije i Švicarske, kao i za one čija zemlja porijekla ne dozvoljava da se odreknu državljanstva (npr. Iran, Afganistan, Maroko). Osim toga, uz njemački pasoš, svoj stari su mogla zadržati djeca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbjeglice kojima se prijeti progonom u njihovoj domovini, te Izraelci. Sirijci koji su u Njemačku došli kao izbjeglice i za koje se smatra da su se dobro integrirali, također mogu brzo dobiti njemačko državljanstvo.

Reforme će Njemačku svrstati u isti red s drugim evropskim zemljama. U EU, Švedska je imala najveću stopu dodjele državljanstva strancima koji žive u njoj. Godine 2020. švedsko državljanstvo dobilo je 8,6 posto svih stranaca koji tamo žive. U Njemačkoj je stopa iznosila 1,1 posto.

Prema navodima Saveznog zavodu za statistiku, u Njemačkoj trenutno živi oko 2,9 miliona ljudi s više od jednog državljanstva. To je oko 3,5 posto stanovništva. Stvarni broj bi mogao biti veći, jer je postotak novih njemačkih državljana koji zadržavaju svoj originalni pasoš porastao na 69 posto. U tome prednjače ljudi s poljskim, ruskim ili turskim putovnicama.

Protivljenje promjenama

Opozicijaska Kršćansko-demokratska unija (CDU), stranka desnog centra, koja je u prošlosti dosljedno blokirala sve reforme u ovoj oblasti, protivi se najavljenim promjenama.

„Njemačko državljanstvo je nešto veoma dragocjeno i s njim treba postupati vrlo pažljivo”, rekao je predsjednik stranke Friedrich Merz u decembru, kada je objavljen prvi Nacrt zakona.

Krajnje desničarska antiimigraciona stranka Alternativa za Njemačku (AfD), strogo se protivi planiranim promjenama. Zastupnik te stranke je u raspravi o državljanstvu koja je održana u Bundestagu u maju, rekao da „dvije trećine Njemaca ne žele da se procedura dodjele državljanstva pojednostavi” i da se baš u to vrijeme dešava „rasprodaja državljanstva” koja prema njemu samo prikriva nedostatak integracije i „izmišlja” statistiku.

„Prekasno za generaciju gastarbajtera”

Najviše problema s dosadašnjim zakonom je imala turska zajednica u Njemačkoj. Veliki broj Turaka došao je tokom šezdesetih godina, kada su zemlji bili potrebni strani radnici. U to vreme, Zapadna Njemačka, koja se brzo razvijala potpisala je ugovore s nekoliko država o dolasku „gastarbajtera”, uglavnom za nekvalificirane poslove u industriji. Uvjerljivo najviše ih je došlo iz Turske, a procjenjuje se da sada u Njemačkoj živi oko tri miliona ljudi turskog porijekla, od kojih 1,45 milion još ima tursko državljanstvo.

Aslihan Jesilkaja-Yurtbai, jedan od lidera Turske zajednice u Njemačkoj (TGD), ocijenio je da su reforme došle „prekasno” za mnoge iz te prvobitne generacije – „ali, bolje ikad nego nikad”.

„Za generaciju gastarbajtera ova reforma znači priznanje i poštovanje njihovih života i njihovog rada u ovoj zemlji i za nju”, rekao je Jesilkaja-Yurtbai za DW. „Mislim da će se mnogi Turci druge i treće generacije osjećati osnaženima zbog toga jer su uvijek imali dilemu identiteta. Mnogi ljudi su ovo čekali i možda su izgubili nadu”, rekao je on. Dodao je da, ukoliko reforma zakona zaista dođe, očekuje da će mnogi njegovi sunarodnjaci postati nemački državljani.

Jesilkaja-Yurtbai smatra da bi Njemačka bila drugačija zemlja da je do reforme došlo ranije. „Ljudi bi se više identificirali s Njemačkom da je postojala ta mogućnost”, objasnio je on. „Siguran sam da bi ljudi bili politički zainteresiraniji i aktivniji u društvu da je ova prilika postojala prije 20 ili 30 godina.”

(DW)

VEZANE VIJESTI
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img
- Advertisment -spot_img

POPULARNO