Romi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju Đurđevdan, svoj najveći praznik kada ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama, te uz dosta muzike, plesa i veselja proslavljaju dolazak proljeća.
Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vrijeme se računalo od i do Đurđevdana.
Crveno jaje za zdravlje i radost. Cvijeće za plodnost i rađanje. Voda za brisanje grijeh a i novi početak. Vatra za bolje dane.
Bacanjem vjenčića, vjeruje se, odbacuju se sve negativnosti, a donosi se vjera u ispunjenje želje da će pronaći bolje mjesto za život.
Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se, bit će rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno.
Prema procjenama u BiH ima između 40 i 60.000 Roma. Pa iako najbrojnija, ova nacionalna manjina, ni danas nema status domicilnog stanovništva. Loši uslovi života, niska stop u zaposlenosti, od svega 1%, ekonomska nesigurnost i položaj u društvu razlog su da je ovaj tradicionalno nomadski narod u stalnoj migraciji i potrazi za boljim životom.
Đurđevdan označava prekid zimovanja i proslavu dolaska proljeća. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali kraj zime te pokrećući svoje čerge ponovo polazili na put.
