Ponedjeljak, 17 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiBiHMemorijalni centar priprema izložbu u UN-u za Međunarodni dan sjećanja na genocid

Memorijalni centar priprema izložbu u UN-u za Međunarodni dan sjećanja na genocid

Memorijalni centar Srebrenica – Potočari će u julu u sjedištu Ujednjenih nacija u New Yorku organizovati izložbu “Mrtvare”, nakon što je Generalna skupština usvojila rezoluciju kojom je 11. juli uvrstila u zvanični kalendar kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Almasa Smajlović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, kaže da još uvijek ne zna kako će se 11. juli obilježavati u zemljama članicama Ujedinjenih nacija (UN), ali da oni vrše pripreme za izložbu u UN-u.

“To je izložba koju smo mi imali prošle godine, zove se ‘Mrtvare’. Zajedno smo radili s fotografom Arminom Durgutom, a bit će izložene fotografije ‘mrtvara’”, rekla je pojašnjavajući da će se na izložbi vjerovatno naći i neki od predmeta koji su pripadali žrtvama genocida, a koji su zajedno s njihovim ostacima pronađeni u masovnim grobnicama te dio svjedočanstava preživjelih.

O “mrtvarama”, cipelama koje su Srebreničani dobijali u humanitarnoj pomoći tokom rata i u kojima su mnogi krenuli od kuća u julu 1995. godine, Detektor je pisao ranije.

U tekstu rezolucije, koja je usvojena sa 84 glasa za, 19 glasova protiv i 68 suzdržanih, traži se od generalnog sekretara UN-a da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, te da započne sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine.

Informacija o tome na koji način će Dan sjećanja biti obilježen u državama koje su usvojile rezoluciju još uvijek nema, ali će u Bosni i Hercegovini biti obilježen kao i proteklih godina, a najvažniji događaji su kolektivna dženaza i komemoracija.

“Činjenica jeste da će 11. juli biti proglašen Međunarodnim danom sjećanja. U proteklom periodu, iako rezolucija nije bila ni donesena, u Ujedinjenom Kraljevstvu organizovali su obilježavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Vjerovatno će i ove zemlje na neki način obilježiti. Da li će to biti neke aktivnosti vezane za komemoraciju ili će to biti samo u smislu dana žalosti, to je još uvijek rano da govorimo”, pojašnjava Smajlović.

Rezolucijom se obavezuju zemlje potpisnice da bez rezerve osuđuju svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, a u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti.

Smajlović kaže da je teško očekivati da će genocid u Srebrenici “tek tako biti uvršten u obrazovni sistem” u BiH. Prema njenim riječima, Memorijalni centar je proteklu godinu pokrenuo niz aktivnosti da izučavanje genocida bude dio obrazovanja, ali naglašava da to mogu jedino na nivou kantona.

“To smo pokušali uraditi u Sarajevskom kantonu s Ministarstvom obrazovanja, Tuzlanskom i, nadamo se, Zeničko-dobojskom. Nadamo se da će ovo biti prvi kantoni i da će bar na nivou Federacije biti usvojeno”, rekla je ona. Pojasnila je da su napravili priručnik u kojem je objašnjeno na koji način izučavati, koje poruke poslati u vezi s genocidom u Srebrenici, u osnovnom i srednjem obrazovanju.

“Što se tiče visokog obrazovanja, na nivou univerziteta, izdali smo našu hrestomatiju ‘Bosanski genocid’. Na ovaj način pokušavamo doprinijeti tome da se više govori o genocidu u Srebrenici, a da nabrojani kantoni pokušaju uvrstiti u programe da predmet Historija izučava više lekcija o genocidu, a ne onoliko koliko je dosad, a to je definitivno nedovoljno”, kaže Smajlović.

BIRN BiH je ranije objavio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu, koja, između ostalih, sadrži informacije i videomaterijale o genocidu, ali i materijal za nastavnike kako podučavati učenike o prošlosti u Srebrenici.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao upravo UN, utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Ovaj sud je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok su za druge zločine počinjene u Srebrenici osudili još 14 osoba na 223 godine zatvora.

U Srbiji je, na ukupno 68 godina zatvora, za zločine u Srebrenici osuđeno pet osoba, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni”, zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.

VEZANE VIJESTI
Reklamespot_img

POPULARNO